Otkrijte Studentski kutak za savetovanje

Pružanje pomoći za očuvanje mentalnog zdravlja tokom većeg dela ljudske istorije bilo je teško dostupno. Jedan od razloga je stigmatizacija psiholoških termina, događaja ili metoda. Ipak, u poslednjih dvadeset godina, termin „psihoterapija“ dobio je novo značenje. U razvijenim zapadnim društvima, psihoterapija se postepeno integriše u svakodnevni život, prvenstveno među bogatijim slojevima koji su imali vremena i sredstava da joj se posvete. Pre toga, korisnici ovakvih usluga uglavnom su bili pojedinci sa ozbiljnim mentalnim disfunkcijama, a zbog straha od stigme, većina ljudi nije želela da se povezuje sa ovim vidom pomoći.

Promene su počele tokom 2010-ih godina, kada je briga o mentalnom zdravlju postala dostupnija i prihvaćenija. Psihoterapija je tada postala učestalija i pristupačnija. Deo stigme uklonila je generacija Z, čiji su mladi članovi na društvenim mrežama otvoreno razgovarali o mentalnim poteškoćama, čime su ovu temu približili široj javnosti i doveli je u mejnstrim.

U duhu normalizacije brige o mentalnom zdravlju, na Fakultetu zdravstvenih i poslovnih studija u Valjevu u decembru 2024. godine otvoren je Studentski kutak za savetovanje. Cilj ovog projekta je dalje uklanjanje stigme povezane s mentalnim zdravljem, pružanje podrške studentima u svakodnevnim izazovima, pružanje mira i edukacija onih koji žele da istraže ovo polje. Projekat je deo prioritetnih aktivnosti fakulteta, a za njegovu realizaciju zadužen je psiholog Jovan Ševrt.

freepik__psychologist-counseling-help-listening-conversatio__3116 (1) (1)

Savetovanje je interpersonalni odnos profesionalne osobe (koja hoće, sposobna je i trenirana da pruži pomoć u profesionalnom okruženju) s nekim ko aktivno traži pomoć za lične problem koji ga ometaju da bude zadovoljan životom u normalinim stadijumima razvoja životnog ciklusa, rekao je Ševrt. Dakle, vid pomoći koji se pruža na fakultetu je savetovanje, a ne psihoterapija.

Oslanjanjem na na pouzdane akademske izvore, Ševrt objašnjava da:

Psihoterapija predstavlja kulturološki obojen odnos izmedju profesionalnog pomagača i pojedinca ili grupe klijenata. Polazeći od teorijskog objašnjenja, koje podrazumeva bazične pretpostavke o ljudskoj prirodi i procesima psihološkog razvoja, psihoterapeut radi sa klijentom na kreiranju sigurne, stabilne i negujuće alijanse, u kojoj, i iz koje klijent može da istražuje (često preko ritualizovanih tehnika) prošle, sadašnje i moguće načine doživljavanja sebe, sveta i dinamičnog odnosa izmedju sebe i sveta, rekao je Ševrt oslanjajući se na reči prof. dr Majkla Mahonija.

Znači, iako je teško napraviti razliku između psihoterapije i savetovanja, mnogi autori navode da su psihoterapija i savetovanje u sustini isti rad, jer je zasnovan na identičnim teorijskim pristupima, veštinama i tehnikama, ipak se u literature mogu naći značajne razlike. 

U odnosu na savetovanje psihoterapija jeste dublji, fundamentalniji i trajniji process promene koji zahteva značajno veći stepen angažmana, temeljnu obučenost i visoku specijalizovanost stručnjaka koji je primenjuje. Psihoterapija se najčešće povezuje sa medicinskim okruženjem, dok se savetovanje dovodi u vezu sa obrazovnim i radnim okruženjem. Takođe, psihoterapiju sprovode profesionalni specijalisti koji su prošli ekstenzivne studije ljudskog ponašanja i superviziran klinički trening. Savetovanje pored profesionalnih, mogu sprovoditi i neprofesionalni pomagači (nemaju sveobuhvatno formalno obrazovanje u oblasti pružanja psihološke pomoći) koji su prošli posebnu obuku (ciljane kurseve i treninge), precizno je izneo Ševrt.

U ime toga, pozivaju se studenti fakulteta da svakog dana od 10 do 15h posete Studentski kutak u kabinetu 35, ako im je potreban koji minut razgovora ili savetovanja sa psihologom Jovanom Ševrtom.